Vapnenac, jedna od najuobičajenijih vrsta sedimentnog kamena može se pronaći širom svijeta. Nastao je sporim odlaganjem sedimenta pod konstantnim pritiskom tokom više milijuna godina. Velika većina vapnenca je morskog podrijetla nastala uglavnom od biljnih, životinjskih i drugih organskih materijala koji su se taložili na morskom dnu pritisnuti težinom vode.
Procjenjuje se da vapnenac čini 10% od svih sedimentnih stijena na zemlji. Kalcij karbonat je osnovni mineral prisutan u vapnencu uz druge mineralne nečistoće. Upravo su te dodatne nečistoće odgovorne za različite teksture i boje vapnenca. Malo je poznata činjenica da su i kreda i mramor vrste vapnenca. Kao što i sami znate postoje velike razlike u čvrstoći ta dva materijala. Kreda je uobičajeno bijela, mekana i mrvljiva dok je mramor dostupan u različitim bojama te je prilično čvrst. Drugi su primjerci vapnenca lapor i oolite (vapnenac sa jajolikim uzorkom).
Vapnenac se stoljećima koristi u gradnji. Sastavni je dio cementne mješavine i životinjske hrane. Vapnenačke naslage u sebi sadrže veliki broj fosiliziranih organizama pa su stoga posebno zanimljive palanteolozima.
Iako su vapnenački podovi izdržljivi i otporni na habanje nisu toliko čvrsti kao druge vrste prirodnog kamena. Ne savjetuje se upotreba vapnenačkih vrsta kamena za podove u kuhinji. Vrlo ih je lako oštetiti kiselim tekućinama i ogrebati pijeskom. Iz tih razloga ne preporuča se upotreba vapnenačkih kamenih podova u prostorijama sa velikim prometom.
|
